Ovo su tri razloga zbog kojih će svako u Njemačkoj od januara 2019 imati veću neto platu - POSAO U NJEMAČKOJ
Home / INFORMACIJE / Ovo su tri razloga zbog kojih će svako u Njemačkoj od januara 2019 imati veću neto platu
njemacki novcanik

Ovo su tri razloga zbog kojih će svako u Njemačkoj od januara 2019 imati veću neto platu

Izvor: nemackikutak.com

Godina 2019. bitna je za sve zaposlene jer od prvog januara na osnovu novih propisa svako dobija veću neto platu. Tri promjene utiču na rast neto plate, a od ovih promena najviše će profitirati samci i samohrani roditelji. Te tri promjene su pomijeranje granice neoporezivog dohotka, spuštanje nameta za penziono osiguranje i podjela dodatnog nameta za zdravstevno osiguranje. U ovom tekstu ću objasniti šta to zapravo znači.
Rast neoporezivog dohotka
Prvi faktor za veći neto iznos je rast neoporezivog dohotka odnosno sume novca na koju se ne plaća porez. Pod porezom se misli na porez na platu / dohodak Lohnsteuer [Lon-štojer] / Einkommensteuer [Ajn-komen-štojer], solidarni porez Solidaritätszuschlag [Zolidaritet-štojer] i crkveni porez Kirchensteuer [Kirhen-štojer]. Do prvog januara 2019. neoporezivi dohodak iznosio je 9.000 € što znači da smo porez na platu plaćali tek na svaki euro zarađen preko ove granice. Primjera radi, ukoliko je neko zaradio za godinu dana 8.999 € bruto, na tu sumu nije bio obavezan da plati porez na platu/dohodak. Ukoliko je neko drugi zaradio 9.001 € bruto, onda je on obavezan da plati porez na platu za taj 1 €. Porez na platu je progresivan i iznosi između 14% i 45%. Progresivan porez znači da što veću sumu zaradite, veći porez plaćate. Ukoliko mjesečno plaćate porez na platu više od 81 €, onda ste obavezni platiti i solidarni porez u visini od 5,5% na sumu poreza na platu. Primera radi, ukoliko mesečno plaćate 300 € porez na platu, onda od te sume 5,5% plaćate solidarni porez odnosno 16,5 € mjesečno.
Bitno je napomenuti da neoporezivi dohodak zavisi od poreske grupe, a poreska grupa zavisi od bračnog statusa, da li imate djece i slično. Neoporezivi dohodak od 9.000 odnosi se na prvu poresku grupu. Takođe, bitno je znati da na taj 1 € preko granice neoporezivog dohotka takođe plaćate društvene namete poput zdravstevnog i penzionog osiguranja. Ipak, namete ste obavezni plaćati na svaku zaradu višu od 450 € tako da podizanje neoporezive osnovice na namete nema uticaj.


Od prvog januara 2019. granica za neoporezivi dohodak za prvu poresku grupu podignuta je za 168 € na 9.168 €. Dakle, porez na platu plaćate na svaki euro zarađen preko ove sume. Kako portal Financtip prenosi, , ukoliko ste prva poreska grupa i mjesečno zarađujete 1.500 €, onda je neto plata veća za 5,8 € mjesečno tj. 70 € godišnje. Ukoliko je bruto plata 3.000 € mjesečno, onda je neto plata porasla za 131 € godišnje. Pored rasta granice neoporezivog dohotka, povećan je i Kinderfreibetrag [Kinder-fraj-betrag]. odnosno deo oslobođenja od poreza po djetetu.

Smanjenje nameta za penziono osiguranje
Nameti za penzione osiguranje takođe spadaju u društvene namete. Do 2019. godine namet je iznosio 9,3% dok je od ove godine umanjen za 0,1% i iznosi 9,2%

Računicu koliko ostaje više neto plate nakon pomeranje granice neporezivog dohotka i smanjenja nameta za penziono osiguranje zavisi od prihoda i poreske grupe. Bitno je napomenuti da u ovu računicu nije uračunata treća promjene koja dobrinosi rastu neto plate odnosno podjela dodatnog nameta za zdravsteno osiguranje.

Dodatak za zdravsteno osiguranje se dijeli sa poslodavcem
Ljudi koji su zdravstveno osigurani u državnoj osiguravajućoj kući, mogu se radovati trećem uzroku veće neto plate. Zdravstveno osiguranje i ostali društveni nameti se plaćaju na svaku zaradu višu od 450 € mesečno. Napomena: ovaj iznos se mijenja vremenom. Iznos koji je zakonom obavezan uplatiti na ime zdravstevnog osiguranje je 14,6% od bruto plate. Pritom, pola ove sume plaća poslodavac, a pola zaposleni. Dakle, zaposleni plaća 7,3% od svoje bruto plate. Ipak, pored zakonskog obaveznog dijela, plaća se i dodatan namet tzv. Zusatzbeitrag [Cu-zac-bajtrag]. Visinu dodatnog nameta određuje osiguravajuća kuća, a zdravstevne kuće naplaćuju ga između 0,5% i 1,8%, a prosek je 1%. Primjera radi, zdravstevno osiguranje AOK Hamburg naplaćuje 1,2%, DAK ga naplaćuje 1,5%, dok osiguravajuća kuća TK skoro duplo manje odnosno 0,7%. Razlika u procentima djeluje mala što može lako da zavara jer je razlika u apsolutnim brojevima i neto plati znatno veća. Visina dodatnog nameta tj. Zusatzbeitrag je jedan od više razloga zašto sam se prebacio iz DAK u TK. Opširnije o svim razlozima ću pisati u drugom tekstu, a ukoliko ima zainteresovanih za ovaj potez, rado ću vas spojiti sa osobom iz TK osiguranja sa kojom možete komunicarati na engleskom i njemačkom.

Elem, do prvog januara 2019. dodatni namet su 100% snosili isključivo zaposleni, dok se od prvog januara 2019. dodatni namet deli pola-pola sa poslodavcem. To znači da neto plata postaje veća. Kako Financtip prenosi, ukoliko vam je bruto plata 3.000 € mjesečno, a vaša osiguravajuća kuća naplaćuje prosječan dodatan namet u iznosu od 1%, onda vam od 2019. ostaje oko 15 € više mjesečno odnosno 180 € godišne. Na ovo uvećanje treba dodati uvećanje na osnovu povećanja neoporezivog dohotka i smanjena nameta na penziju. Primjera radi, samac sa platom od 3.000 € bruto mjesečno i dodatnim nametom za zdravstevno osiguranje od 1% imaće 2019. godine 306 € više.

Od 2019. godine svi zaposleni u Njemačkoj imaće veću platu. Koliko veću platu zavisi od poreske grupe i zdravstvene osiguravajuće kuće. Ja sam se prebacio u TK, a jedan od razloga je i veća neto plata koja mi ostaje.

 3,771 total views,  1 views today

O urednik

Također pogledajte

Njemačka u sve većim problemima: Evo koja su zanimanja najtraženija!

Samo u sektorima zdravstva, socijalne skrbi i obrazovanja šest od deset radnih mjesta nije popunjeno …

Leave a Reply

Your email address will not be published.