Ovo su nove mjere kako bi Njemačka bila manje privlačna za tražitelje azila: Od čišćenja do uskraćivanja gotovine - POSAO U NJEMAČKOJ
Home / POČETNA / Ovo su nove mjere kako bi Njemačka bila manje privlačna za tražitelje azila: Od čišćenja do uskraćivanja gotovine

Ovo su nove mjere kako bi Njemačka bila manje privlačna za tražitelje azila: Od čišćenja do uskraćivanja gotovine

Platna kartica umjesto novca u gotovini, rad za 80 euro centi po satu neke su od ideja kojima političari žele Njemačku učiniti manje privlačnom za tražitelje azila.

Nekad vlasti mogu biti vrlo brze. Samo što su se savezni kancelar i predsjednici vlada 16 njemačkih pokrajina u novembru dogovorili oko uvođenja platne kartice umjesto novca u gotovini za tražitelje azila, neke općine su to odmah uvele. S uvođenjem platne kartice povezan je niz ograničenja.

Platnom karticom na kojoj je pohranjen određeni iznos novca može se plaćati samo u toj općini. I isključena je isplata gotovine, kao i prebacivanje novca unutar zemlje ili inostranstvo. U međuvremenu je više gradova i općina uvelo platne kartice, a do kraja ove godine one bi trebale biti uvedene u cijeloj Njemačkoj.

Obaveza čišćenja

U restriktivnim mjerama prednjači pokrajina Tiringija. U jednom okrugu je uvedena obaveza rada za sve tražitelje azila koji žive u zajedničkim smještajima. Oni moraju sami čistiti prostorije u kojima žive i područje oko zgrade. Ko to odbije, smanjit će mu se naknada, i to do 180 eura mjesečno.

Obaveza rada nije ništa novo. Za nju postoji već odavno i zakonska regulativa, ali ona ne vrijedi za regularni rad s odgovarajućom platom. Tražitelji azila u prva tri mjeseca uopće ne smiju raditi. Nakon toga postoje pravila ovisno o tome živi li neko u zajedničkom prihvatilištu ili ima maloljetnu djecu. No, u pravilu se pravu radnu dozvolu može dobiti tek nakon pola godine.

Međutim, to ne znači da tražitelji azila odmah mogu naći posao. Prema navodima Savezne agencije za rad, prošli mjesec je skoro 700.000 osoba iz osam država, iz kojih dolazi najviše tražitelja azila, kao što su Sirija i Afganistan, bilo prijavljeno da može raditi regularni posao. No, ni polovina njih nije u stanju prihvatiti posao.

Ostali ili idu u školu na zanatsku izobrazbu, uče jezik ili pohađaju integracijski kurs ili moraju brinuti o djeci ili bolesnim članovima porodice. Osim toga, više od trećine traži posao pomoćnog radnika, a takvih radnih mjesta nema puno u Njemačkoj.

Naknada za rad umjesto plate

Pravno je uvijek moguće tražitelje azila, kao i one čiji je zahtjev za azilom odbijen i moraju napustiti Njemačku, obavezati na rad za opće dobro do četiri sata dnevno. Za to dobiju naknadu od 80 centi na sat.

Tu mogućnost dosad koriste rijetke općine, a ona ima više prednosti, kazao je načelnik okruga Saale-Orla Christian Herrgott iz Kršćansko-demokratske unije (CDU). Radnom obavezom se omogućava zapošljavanje onih koji još ne smiju regularno raditi i omogućuje im da uspostave neku dnevnu strukturu. Osim toga, time što on više ne zapošljava kompaniju za čišćenje povećava spremnost lokalnog stanovništva za prihvatanje tražitelja azila.

“Riječ je o tomu da se onome koji sve to plaća, a to je njemački porezni obveznik, nešto i vrati vlastitim angažmanom”, napomenuo je Herrgott.

Ne prednjači Tiringija slučajno

Inicijativu ovog političara iz CDU-a podržava 82 posto stanovništva, pokazalo je istraživanje instituta Insa. Osim toga, 77 posto podržava i uvođenje platne kartice.

Nije slučajno to da Tiringija prednjači i s uvođenjem radne obaveze kao i s uvođenjem platne kartice i da su u oba slučaja inicijativu pokrenuli političari CDU-a.

U toj pokrajini na istoku Njemačke u septembru se održavaju pokrajinski izbori. U ispitivanjima javnog mnijenja vodi Alternativa za Njemačku (AfD) sa svojim desno ekstremnim predsjednikom Bjornom Hockeom, koja dobija više od 30 posto glasova. CDU dobija 20 posto i nada se da restriktivnijim mjerama može pridobiti dio AfD-ovih birača.

Većina izbjeglica želi u Njemačku

Slično je stanje i u susjednoj Saskoj gdje se također u septembru održavaju pokrajinski izbori. Tamo pokrajinski premijer iz CDU-a Michael Kretschmer zahtijeva ograničavanje dolaska izbjeglica u Njemačku na 50.000 do 60.000 godišnje. To je znatno manje nego što su CDU i sestrinska Kršćansko-socijalna unija (CDU) iz Bavarske dosad zahtijevali – 200.000.

Aktuelne brojke su puno veće. Prošle godine je u Njemačkoj azil zatražilo skoro 330.000 ljudi, što je 30 posto od svih zahtjeva u 27 članica EU-a, a većina želi doći u Njemačku. Dolazak tražitelja azila se nastavio i ove godine. U januaru je podneseno više od 26.000 zahtjeva, saopćila je Savezna ustanova za migraciju i izbjeglice.

Nedostatak stanova i dječjih vrtića

Pojačan nadzor granica nije znatno smanjio broj migranata, a ni dogovor EU oko reforme prava na azil dosad ne pokazuje učinka. Zato je u brojnim gradovima i općinama u Njemačkoj teška situacija. Tražitelji azila se nakon dolaska u Njemačku po određenom ključu raspoređuju na 16 saveznih pokrajina i tako dolaze u prihvatne centre.

S obzirom na to da dolazi velik broj, pokrajine nastoje što prije te ljude prepustiti općinama da se one pobrinu za smještaj, opskrbu i integraciju. No, gradovi i općine se osjećaju preopterećeni zbog manjka stanova, dječjih vrtića, mjesta u školama, kao i kurseva njemačkog i integracijskih kurseva.

Postaviti gornju granicu pravno nije moguće

I raspoloženje među stanovništvom u Njemačkoj postalo je lošije. Osjetno je smanjena spremnost za prihvat izbjeglica, navedeno je u studiji Fondacije Bertelsmann.

I savezni kancelar Olaf Scholz iz Socijaldemokratske partije (SPD) smatra da je broj izbjeglica u Njemačkoj prevelik i da tako ne može ostati. Međutim, ne želi čuti za gornju granicu, koju zahtijeva CDU. Tim više što postoji individualno ustavno pravo na azil pa to nije moguće uvesti bez promjene Ustava.

Smanjiti privlačnost Njemačke

Zato sve više političara razmišlja kako u okviru zakonskih mogućnosti smanjiti privlačnost Njemačke. Platna kartica i rasprava o uvođenju radne obaveze mogu se tako shvatiti.

Predsjednik CDU-a Friedrich Merz, koji na saveznim izborima 2025. želi kandidirati za kancelara, smatra da je uvođenje platne kartice “preko noći smanjilo broj zahtjeva za azilom” u dotičnim okruzima jer više ne postoji jedan od glavnih motiva, naime, “dobijanje novca u gotovini”.

Brža obrada zahtjeva za azilom i izvan EU

Oni koji se bave istraživanjem migracija sumnjaju da se takve zaključke može donositi s obzirom na dosadašnji mali broj podataka. No, s obzirom na uspon AfD-a i predstojeće evropske izbore u junu, pokrajinske najesen i brojne lokalne izbore, takva upozorenja se rado previđaju.

U Saveznom ministarstvu unutrašnjih poslova provjeravaju mogućnost obrade zahtjeva za azilom izvan EU. Za to se zalažu ne samo CDU i CSU. Svih 16 saveznih pokrajina, i one u kojima su na vlasti SPD i Zeleni, pozvali su saveznu vladu da o tome dostavi rezultate do juna kada se održava redovni sastanak pokrajinskih premijera sa saveznim kancelarom, piše Deutsche Welle.

Loading

O urednik

Također pogledajte

SUPER VIJEST ZA DOSTA STANOVNIKA U NJEMAČKOJ: u planu je jednokratna financijska pomoć od 1.000 eura

Za primatelje Bafög naknada u Njemačkoj u budućnosti će biti dostupno više novca. Dobra je …