POSAO U NJEMAČKOJ Brzo i lako do posla u Njemačkoj
Povezani članci
Radnici iz zemalja Zapadnog Balkana trenutno mogu bez problema da dođu u Njemačku na rad bez potrebe za stručnom spremom.
„Njemačkoj su potrebni radnici – najmanje 400.000 godišnje. Tako kažu stručnjaci. Jedna od mogućnosti da ti ljudi dođu u Njemačku jeste tzv. ’pravilo za Zapadni Balkan’. Ali pod novom vladom s Fridrihom Mercom na čelu, to pravilo moglo bi da bude značajno ograničeno“ prenosi BiznisKurir/Tageszeitung
Berlinski list podseća da na osnovu te posebne regulative za Zapadni Balkan, ljudi iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije mogu bez problema da dođu u Njemačku na rad. Za to im nije potrebna stručna sprema, niti druga kvalifikacija. Dovoljno je da imaju ponudu za posao i odobrenje Savezne agencije za rad i zapošljavanje. Pravilo je uvedeno 2015. s ciljem da se smanji broj često uzaludnih zahtjeva za dobijanje azila iz tih zemalja i da se ljudima omogući regularan pristup tržištu rada.
Pročitajte još:
Od tada je, broj zahtjeva za dobijanje azila iz zemalja Zapadnog Balkana značajno opao. List podsjeća da ljudi iz tog dijela Evrope često rade u zdravstvu i građevinarstvu, u restoranima i hotelima. Bivša njemačka, tkzv. „semaforska vlada“ Olafa Šolca (SPD, Zeleni i Liberali) 2024. godine ne samo da je produžila to pravilo, već je i povećala kvotu za dodjelu radnih viza sa 25.000 na 50.000 godišnje.
Kakve su posledjice?
Ekonomski stručnjak, Herbert Briker, iz Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), koji je evaluirao efekte dolaska radne snage sa Zapadnog Balkana, smatra da ukidanje tog pravila ne bi bila dobra ideja, jer se ti ljudi, kako kaže, „veoma dobro snalaze na tržištu rada“.
Tri do četiri godine nakon dolaska u Njemačku, oko 95 posto njih i dalje je zaposleno, pokazuju podaci Instituta. To ima veze i sa činjenicom da je boravišna dozvola vezana za status zaposlenja. „Oni po stopi zaposlenosti ostvaruju bolje rezultate od bilo koje druge grupe imigranata na tržištu rada. Zapravo su mnogo uspješniji od mnogih domaćih radnika“.
Pročitajte još:
Ti ljudi gotovo uopšte ne koriste socijalnu pomoć, a i „nivo kvalifikacija je viši nego što se očekivalo“. Pored toga, iako pravilo za Zapadni Balkan ne zahtijeva nikakve kvalifikacije, većina imigranata u Njemačkoj obavlja kvalifikovane poslove. „Tu imamo regularne radne odnose, što je dobro za ekonomiju, za kompanije i za poreske prihode“, ističe Briker.
Njemačka svake godine gubi 400.000 radnika zbog demografskih promjena. „Ako dodatno smanjimo kanale koji dobro funkcionišu, imaćemo ozbiljan problem“, zaključuje njemački ekspert.
Alternativni pristup?
Politikolog Holger Kolb iz Savetodavnog veća za integraciju i migraciju podjseća da je radna snaga sa Zapadnog Balkana, kada je regulativa za njihov dolazak na rad uvođena, imala znatno manje mogućnosti da dođe u Njemačku nego što ih danas ima.
„Pristup njemačkom tržištu rada u međuvremenu je olakšan. Danas postoje bolji pravni okviri za radnu imigraciju“, ukazuje Kolb i kao primjer navodi tzv. ’Partnerski program za priznavanje kvalifikacija’ prenosi BiznisKurir/Tageszeitung
Pročitajte još:
