Zašto tako malo ukrajinaca radi u Njemačkoj? - POSAO U NJEMAČKOJ
Home / INFORMACIJE / Zašto tako malo ukrajinaca radi u Njemačkoj?

Zašto tako malo ukrajinaca radi u Njemačkoj?

Više od milion Ukrajinaca pobjeglo je od rata u Njemačku. Vrlo malo njih radi. Da li je to zato što mogu da žive od novca poreskih obaveznika ili postoje drugi razlozi?

Za Michaela Kretschmera, premijera Saksonije, situacija je jasna: “Kada kažemo, Njemačka je useljenička zemlja, onda su, na primjer, Ukrajinci ti, koji se najlakše mogu integrisati na tržište rada”, rekao je političar CDU sredinom februara. I dodao: “Ali,  radi ih samo 20 posto, jer ne moraju raditi” prenosi deutschewelle.

I u drugim strankama postoje ljudi, koji to isto kažu. „Ukrajincima u Njemačkoj je previše lijepo”, izjavio je Matthias Jendricke (SPD), načelnik okruga Nordhausen u Tiringiji.  “Sofa je jednostavno udobnija od kursa njemačkog jezika.”

5,5 milijardi eura socijalne pomoći

Ratne izbjeglice iz Ukrajine u Njemačkoj imaju pravo na socijalnu pomoć, odnosno na pomoć za nezaposlene. Samci dobijaju 563 eura mjesečno. Za parove to iznosi 506 eura po osobi. Za djecu se plaćaju iznosi od 357 do 471 eura mjesečno, ovisno o dobi. Država također pokriva troškove zdravstvenog osiguranja, smještaja, dakle kiriju i troškove grijanja a dobija se i novac za opremanje stana i za školski pribor.

Njemački ministar financija i lider FDP-a Christian Lindner očekuje da će u budžetu za 2024. godinu za Ukrajinke i Ukrajince u Njemačkoj biti izdvojeno između 5,5 i 6 milijardi eura socijalne pomoći.

Manja pomoć u drugim zemljama

Prema informacijama UN-ovog komesarijata za izbjeglice (UNHCR-a)   sredinom februara 2024. je više od šest miliona ratnih izbjeglica iz Ukrajine bilo registrovano širom Evrope. Najviše ih je u Njemačkoj (1,13 miliona), zatim u Poljskoj (956.000), Češkoj (381.000), Velikoj Britaniji (253.000), Španiji (192.000), Italiji (168.000) i Holandiji (149.000).

Poljska pruža pomoć samo u prva tri mjeseca, nakon toga su ratne izbjeglice iz Ukrajine uglavnom prepuštene same sebi. U Češkoj se nakon pet mjeseci isplaćuje ekvivalent od 130 eura mjesečno. Još manju državnu pomoć dobijaju izbjeglice u Velikoj Britaniji.

U Poljskoj i Češkoj oko dvije trećine ukrajinskih ratnih izbjeglica radi, u Velikoj Britaniji više od polovine. U Njemačkoj radi samo svaki peti. Ove podatke je sakupio sociolog Dietrich Thränhardt u novembru 2023. za studiju Fondacije Friedrich Ebert, bliske SPD-u. Međutim, razlog za to nisu samo socijalna davanja, zaključuje emeritus profesor sa Univerziteta u Münsteru. Jer, čak i u Danskoj (78 posto), Švedskoj i Holandiji (više od 50 posto) više Ukrajinaca ide na posao nego u Njemačkoj, iako i tamo postoji stalna novčana pomoć od strane države. 

Rad ima prioritet

Studija pokazuje da posebno  mnogo ljudi radi u zemljama, gdje postoji jednostavan pristup tržištu rada. Poljska i Češka, ali i Danska, Nizozemska i Irska imaju jednostavne digitalne procedure, gdje se cijeli pravno-socijalni proces pokriva jednom prijavom. U Nizozemskoj su uključene agencije za privremeno zapošljavanje, kako bi se što brže pronašli poslovi. I u Italiji i Slovačkoj ukrajinski ljekari i medicinsko osoblje mogu se lako zaposliti.

Njemačka, Austrija i Švicarska, dakle njemačko govorno područje, su se, međutim, orijentirali na sistem azila i preuzeli mnoga ograničenja i visoke barijere kada se radi o pristupu tržištu rada. Riječ je o kompleksnim postupcima za provjeru i priznavanje stručnih kvalifikacija, akademskih diploma i doktorskih titula. Nadležne institucije su preopterećene. Sve to traje dugo.

Prvo poznavanje jezika, onda posao

U Njemačkoj se velika pažnja posvećuje učenju jezika. U svijesti je da je dobro poznavanje njemačkog jezika važno za kvalificiranije poslove. Mnoge ratne izbjeglice su dobro obrazovane, gotovo svaka druga Ukrajinka ili Ukrajinac su studirali. Oni sa sobom donose profesionalne pretpostavke, koje bi mogle ublažiti njemačku potrebu za stručnim radnom snagom.

U zemljama s visokom integracijom na tržištu rada, većina ratnih izbjeglica zapravo radi u sektoru niskih plata, kaže sociolog Thränhardt. “Ni jednoj evropskoj zemlji do sada nije uspjelo iskoristiti dobro obrazovanje Ukrajinaca u većoj mjeri. Oni uglavnom rade u slabije plaćenim zanimanjima, u hotelima i restoranima, obavljajući jednostavne poslove. Rade i u poljoprivredi ili dobijaju posao preko agencija za privremeno zapošljavanje.” U Nizozemskoj i Poljskoj dokumentirani su slučajevi seksualne eksploatacije i eksploatacije od strane kriminalaca, prevare i nedovoljno plaćanje.

Njemački jezik je težak

Prema navodima Njemačke agencije za rad u januaru 2024. godine još uvijek je bilo prijavljeno oko 124.000 učesnika kurseva integracije i jezika.  Dvije trećine njih trebalo bi te kurseve završiti tokom sljedećih šest mjeseci. Na osnovu toga, OECD je prošle godine u jesen predvidio da će u bliskoj budućnosti doći do poboljšanja sa zapošljavanjem ratnih izbjeglica iz Ukrajine. Međutim, iz izvještaja Saveznog revizorskog ureda proizlazi da je do sada polovina učesnika kursa iz Ukrajine pala na testu jezika i nije položila ispit. Prema tome, svaki sedmi prekida kurs bez polaganja testa.

U budućnosti će također biti moguće učiti njemački jezik uz rad. To je dio programa njemačke savezne vlade nazvanog “Job-Turbo”, koji je pokrenut kao odgovor na nisku stopu zaposlenosti Ukrajinaca. Kursevi u zainteresovanim kompanijama već su u fazi testiranja. Prve redovne ponude trebale bi biti dostupne krajem marta 2024. godine.

Nedostatak dječijih vrtića

Kada se Njemačka uporedi s drugim evropskim zemljama,  postoji još jedna posebnost, koja otežava zapošljavanje, posebno kod žena: Širom zemlje nedostaje oko 350.000 mjesta, i to samo u vrtićima. U nekim pokrajinama, čak i nakon dvije godine od početka rata, nisu dostupna mjesta u školama za svu djecu i mlade. 65 posto odraslih ratnih izbjeglica su žene. Sa oko 350.000 djece i mladih u Njemačku su stigle i samohrane majke.

Bez dječijih vrtića, one ne mogu da idu na posao. Druge su spriječene zbog brige o članovima porodice. Ako se tome pridodaju i oni koji pohađaju jezičke kurseve, ostaje malo ukrajinskih izbjeglica, koji zaista mogu raditi. U januaru 2024. godine, iako je u Saveznoj agenciji za rad bilo registrirano 519.000 za rad sposobnih Ukrajinaca, samo se 206.000 smatralo nezaposlenima. Posao je imalo krajem 2023. godine oko 214.000 Ukrajinaca.

Šta će biti od 2025. godine?

Sociolog Dietrich Thränhardt smatra u studiji da je dosadašnje učešće Ukrajinaca na tržištu rada zabrinjavajuće, ne samo “zbog poklonjene radne snage”. Rad je i važan ključ za integraciju, također i kada se privremeni boravak u EU završi. “Kada bi dobili dobro radno mjesto, oni bi imali izbor da jednoga dana biraju između ostanka i povratka. Bez toga bi mogli upasti u tešku situaciju i biti prisiljeni da masovno podnose molbe za azil” prenosi deutschewelle.

Loading

O urednik

Također pogledajte

Obratite pozornost na ovo ako imate račun u banci u Njemačkoj. Pogođeno 82 posto klijenata:

Banke u Njemačkoj povećavaju naknade za tekuće račune. Poskupljenjem su pogođeni klijenti gotovo svih banaka. …