Scholz najavio konferenciju o Balkanu: Što se može očekivati? - POSAO U NJEMAČKOJ
Home / POČETNA / Scholz najavio konferenciju o Balkanu: Što se može očekivati?

Scholz najavio konferenciju o Balkanu: Što se može očekivati?

EU je svjesna da je nezadovoljstvo i frustriranost kod država Zapadnog Balkana dostiglo značajne razmjere nakon što su i na nedavno održanom junskom samitu ostali “kratkih rukava”.

Njemački kancelar Olaf Scholz najavio je novi samit posvećen zemljama Zapadnog Balkana za novembar i to u Berlinu, kao dio podrške Berlinskom procesu. Vijest o novom samitu dolazi u trenutku kada se intenzivno govori o daljim koracima integracije Zapadnog Balkana pod okriljem Evropske unije, iako se još uvijek osjeti gorak ukus nakon samita u junu na kojem nije bilo konkretnih koraka ni za jednu zemlju ovog regiona.

Upravo zato se očekuje da bi sastanak u novembru mogao biti nova prilika da se zemlje Zapadnog Balkana “poguraju” dalje ka evropskom bloku. Prvenstveno, fokus je ipak na tome da se ubrza dalje rješavanje regionalnih pitanja kroz Berlinski proces, koji od početka ima i podršku Brisela, ali je u vrijeme pandemije praktično zaustavljen.

Istovremeno, novembar kao termin za održavanje samita uklapa se i u vrijeme kada bi već trebali biti poznati godišnji izvještaji Evropske unije o napretku zemalja regiona, ali i uoči decembarske međuvladine konferencije na kojoj zemlje članice odlučuju o novim koracima zemljaka koje su na evropskom putu. Okupljanje na inicijativu Njemačke tako donosi i novu nadu za kandidate, piše Euronews Srbija.

Ipak, prema ocjeni sagovornika ovog medija, ovaj sastanak prije svega ima značaj kao povratak Berlinskom procesu, koji je započela prethodnica Scholza, Angela Merkel. Samit bi trebao ponovo “vratiti na sto” regionalna pitanja također važna za integracije, dok će se o konkretnim pomacima ka članstvu odlučivati mjesec dana kasnije, na međuvladinoj konferenciji EU.

Samit Zapadnog Balkana bit će održan u novembru ove godine u Berlinu kako bi se dao novi podsticaj takozvanom “Berlinskom procesu”, najavio je njemački kancelar Olaf Scholz, ukazujući na činjenicu da je zapadnom Balkanu 2003. godine obećana brza i realna EU perspektiva, ali je ocijenio da se od tada malo toga dogodilo.

Ono što je iz Scholzove najave nakon razgovora sa slovenačkim premijerom Robertom Golobom ostalo posebno zvučno je da se njemački kancelar nada da bi na najavljenom sastanku mogao biti postignut dogovor o daljim konkretnim koracima za evropske integracije Zapadnog Balkana, prije svega kroz korake koje podrazumijeva Berlinski proces.

Naime, njemački kancelar ovim sastankom nastavlja stopama svoje prethodnice, kancelarke Angele Merkel, tvorca inicijative, otpočele 2014. godine. Podrazumijeva seriju sastanaka najviših predstavnika država, predsjednika, premijera, ministara, ali i civilnog društva u oblastima ekonomske saradnje, održivog rasta, bilateralnih odnosa i regionalnog pomirenja.

Njemačka tako ostaje dosljedna podršci proširenja, o čemu je Scholz govorio i prilikom nedavne posjete Srbiji, a kako su regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi uslovi i za članstvo u Evropskoj uniji, Berlinski proces vodi se paralelno sa procesom proširenja i Brisel godinama stoji iza njega i daje podršku nastavku saradnje, prenosi Slobodna Bosna.

“Ovaj samit nema direktne veze sa potencijalnim samitom sa državama zapadnog Balkana koji bi mogla organizirati Češka kao predsjedavajuća Vijeća EU. Scholz, kao što je i najavio tokom posjeta Beogradu i Prištini, želi nastaviti Berlinski proces. COVID-19, a onda i izbori u Njemačkoj usporili su tok ove inicijative, te Njemačka sada želi vratiti Berinski proces na velika vrata i pokrene stvari koje su stale”, kazao je za Euronews Srbija Nemanja Todorović Štiplija, urednik sajta European Western Balkans.

Kako je objasnio, Berlinski proces podržavaju velike značajne zemlje Evropske unije, samiti su održavani u Berlinu, Parizu, Trstu, Londonu, što je važno za proces integracija.

“Formiran je da bi bilateralna pitanja koja imaju zemlje zapadnog Balkana mogla biti riješena putem te platforme, kako ne bi zamarala proces evropskih integracija. Sve zemlje zapadnog Balkana, računajući i Hrvatsku obavezale su se na stabilizaciju odnosa u regionu, zato se i zove Sporazum o stabilitaciji i pridruživanju, za razliku od onih za druge zemlje koji su samo o prodruživanju”, kazao je Todorović Štiplija.

Dodaje da je najvažnija stvar u okviru Berlinskog procesa formiranje zajedničkog tržišta.

“Prva stvar koju predviđa je formiranje zajedničkog regionalnog tržišta, što je trebalo biti formirano na samitu u Berlinu, ali ugovori nisu potpisani. Njemačka vlada je imala saopćenje u kojem nije navela ko opstruira formiranje, ali da vlada očekuje da se to desi do kraja 2021. Ipak, ni poslije poseta Angele Merkel Beogradu i Tirani, kao možda glavnim krivcima za neformiranje zajedničkog tržišta u okviru Berlinskog procesa, do potpisivanja nije došlo, a onda su uslijedili i izbori u Njemačkoj”, navodi urednik European Western Balkans.

Takođe, kako kaže “Berlinski proces usput donosi i neke benefite u toj čekaonici do članstva u EU”.

“Onda su krenule razne inicijative kao fond za zapadni Balkan, zajednička privredna komora, ukidanje rominga, to su neke tekovine Berlinskog procesa koje imamo i pokazao se kao uspješan”, istakao je Nemanja Todorović Štiplija.

Sa druge strane, viša naučna saradnica Instituta za političke studije Jelena Todorović Lazić navela je da samit koji je najavio Scholz, sa jedne strane, može značiti da EU želi pokazati da region nije zanemaren.

“To je znak da je EU svjesna da je nezadovoljstvo i frustriranost kod država zapadnog Balkana dostiglo značajne razmjere nakon što su i na nedavno održanom junskom samitu ostali “kratkih rukava” pa se ovakav samit može tumačiti kao gest dobre volje da se pokaže da region nije zaboravljen”, rekla je Todorović Lazić za Euronews Srbija.

Međutim, i ona ukazuje da konkretne pomake možemo očekivati nakon ovog samita, u decembru, upravo na međuvladinoj konferenciji EU.

“Sa druge strane, u najavi novembarskog samita njemački kancelar pominje obnavljanje Berlinskog procesa, u kome kao što je pozato, ne učestvuju sve države članice EU tako da je nerealno očekivanje da će taj samit donijeti konkretne korake koji se odnose na pristupanje regiona EU. Sa tim u vezi, više bi se moglo očekivati od decembarskog zasjedanja Vijeća EU”, kazala je Jelena Todorović Lazić.

Govoreći o tome, Nemanja Todorović Štiplija ističe da će ti dalji koraci, za Srbiju otvaranje Klastera 4, zavisiti prije svega od izvještaja EU.

“U slučaju Srbije, zavisit će od stanja u poglavljima 23 i 24, stanje u vladavini prava, stanja demokratije, pregovora sa Prištinom, a sada je tu i uslov usaglašavanja sa vanjskom i sigurnosnom politikom sa Evropskom unijom”, kazao je on za Euronews Srbija.

 11,062 total views,  3 views today

O urednik

Također pogledajte

Nova uredba za ulazak u Austriju: Na snagu stupa 1. augusta, evo šta morate znati ako putujete u ili kroz Austriju:

Inače pravila za ulazak u zemlju se primjenjuju za zemlje visokog epidemiološkog rizika… Od 1. …

Leave a Reply

Your email address will not be published.