Zbog nedstatka radnika Njemačka uvodi nova pravila za "gastarbajtere", odnosi se i na stanovnike zapadnog Balkana - POSAO U NJEMAČKOJ
Home / POČETNA / Zbog nedstatka radnika Njemačka uvodi nova pravila za “gastarbajtere”, odnosi se i na stanovnike zapadnog Balkana

Zbog nedstatka radnika Njemačka uvodi nova pravila za “gastarbajtere”, odnosi se i na stanovnike zapadnog Balkana

Njemačkim poslodavcima nedostaju stotine hiljada kvalifikovanih radnika. Vlada Njemačke želi reformisati imigraciju i državljanstvo. Tu je i regulativa za zapadni Balkan.

„We need you” – „Trebate nam”, tako njemački ministar ekonomije Robert Habek vrbuje kvalifikovanu radnu snagu iz inostranstva u snimku na engleskom na portalu njemačke Vlade „Make it in Germany”. Ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer naglašava da je Njemačka raznolika imigraciona zemlja, a vlada želi „nov početak u migracionoj politici“. Ljudi koji su došli u Njemačku „učinili su mnogo da osiguraju da naša ekonomija bude jaka kao što je danas“, kaže njemački kancelar Olaf Šolc u svojoj najnovijoj video poruci. Kao i Fezer, on promoviše pojednostavljenja Zakona o državljanstvu.

Njemačkoj nedostaje sve više stručnjaka i radnika: u tehnologiji i trgovini, gastronomiji, logistici, obrazovanju ili njezi. Kada bebi bumeri (osobe rođene tokom dvije decenije nakon završetka Drugog svjetskog rata prim. red.) počnu da se penzionišu, problem će se pogoršati. „Za mnoge kompanije potraga za kvalifikovanim radnicima je već egzistencijalno pitanje“, upozorio je savezni ministar rada Hubertus Hajl, posebno u pogledu digitalizacije i zaštite klime.

Mogućnosti za imigrante i za Njemačku

Njemačka Vlada koju čine SPD, Zeleni i FDP već je u koalicionom sporazumu najavila da će dalje razvijati zakon o imigraciji. Trebalo bi da bude otvoreniji i jednostavniji.

Vlada je razvila tri paketa izmjena koje se odnose na migracije: o zakonodavstvu o azilu i mogućnostima za one koji imaju tzv. duldug (trpljeni status), useljavanju kvalifikovanih radnika i dobijanju njemačkog državljanstva. Mnogo se govori o prilikama za imigrante, ali i o šansama za Njemačku.

O prvom paketu za migraciju već je razgovarano u Bundestagu i uskoro će biti donesena odluka.

Mogućnost boravka za osobe sa „duldungom”

Krajem prošle godine u Njemačkoj je živjelo oko 240.000 ljudi sa trpljenim statusom: njihov zahtjev za azil je odbijen, ali je njihova deportacija privremeno obustavljena – na primjer zbog rizika u matičnoj zemlji, teške bolesti ili nemanja putnih dokumenata. Uprkos tome što im je trpljeni status produžavan godinama, i ako su dobro integrisani, rade i njihova djeca idu u školu, ljudi mogu preko noći da budu deportovani.

Ova njemačka vlada to želi da promijeni: Svako ko živi u Njemačkoj najmanje pet godina od 1. oktobra 2022. treba da dobije novo pravo boravka na godinu i po. Danas oko 136.000 ljudi na to ima pravo. Oni koji nisu počinili krivična djela mogu stvoriti uslove za pravo na trajni boravak tokom ovog probnog roka.

Ministarka unutrašnjih poslova Fezer to ovako objašnjava: „To znači, prije svega, da sami zarađuju za život, da govore njemački i da mogu jasno da dokažu svoj identitet.” Ako su ispunjeni svi uslovi, oni dobijaju trajno pravo da ostanu u Nemačkoj. To bi dalo sigurnost pogođenima i poslodavcima. A odahnuli bi i nadležni.

Deportacije

Vraćanje ljudi koji ne mogu da ostanu treba sprovoditi dosljednije nego do sada, smatraju u Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova. Ovo posebno važi za kriminalce. Trebalo bi da se olakša deportacija i pritvor do deportacije.

Stručna radna snaga

Drugi paket za migraciju se posebno odnosi na imigraciju kvalifikovanih radnika. Pet ministarstava dogovorilo je ključne tačke.

“Njemačkoj su hitno potrebni kvalifikovani radnici u svim sektorima. Zato se moraju iskoristiti svi potencijali u zemlji i inostranstvu” – prve su rečenice u dokumentu o ključnim tačkama o imigraciji kvalifikovanih radnika koji je DW dobio na uvid. Savezna agencija za zapošljavanje pretpostavlja da je Njemačkoj svake godine potreban priliv od 400.000 radnika iz inostranstva. Do sada su mnogi u Njemačku dolazili iz drugih zemalja EU, ali i ovdje se osećaju demografske promjene.

Od 2020. postoji zakon o imigraciji za kvalifikovane radnike, ali imigracija iz zemalja koje nisu članice EU u Njemačku je ograničena – i smanjena je tokom pandemije korone: 2019. oko 39.000 ljudi iz trećih zemalja došlo je u Njemačku da radi, što je samo 0,1 procenat ukupne domaće radne snage. U 2020. bilo ih je samo 29.000.

Kritičari i preduzetnici se žale na birokratske prepreke, vlasti koje rade presporo i nedostatak digitalizacije. Iznad svega, izdavanje viza u ambasadama ide sporo. Vlada želi da promijeni neka pravila.

Plava karta EU za fakultetski obrazovane i zanatlije

U Njemačkoj je prije deset godina uvedena Plava karta u cijeloj EU za visokokvalifikovane stručnjake – analogna zelenoj karti u SAD. Visoko obrazovani mogu ući u zemlju radi zaposlenja bez prioritetne provjere da li su Nijemci ili državljani EU dostupni i bez poznavanja jezika. Takođe, moraju da ostvare određene minimalne prihode kako bi isključili damping plata.

Njemačka vladajuća koalicija želi da snizi granice plata koje su do sada bile znatno preko 50.000 evra godišnje. Niže su stope samo za određena deficitarna zanimanja u medicini, informatici ili za inženjere – to bi trebalo da važi i za mlade stručnjake u budućnosti.

Prema koalicionom sporazumu, vladajuće partije žele da prošire prednosti Plave karte i na zanatlije, odnosno zanimanja bez visoke stručne spreme. A lista deficitarnih zanimanja je sve duža: uslužno osoblje, kuvari, građevinari, energetski tehničari, vozači kamiona, prosvjetno i medicinsko osoblje…

Njemačkoj su hitno potrebni radnici u građevinskoj industriji

Mapa sa mogućnostima za traženje posla

Nova mapa sa mogućnostima za traženje posla sa bodovnim sistemom ima za cilj da omogući ljudima da uđu u Njemačku kako bi potražili posao ili obuku. „Kriterijumi za izbor mogu uključivati kvalifikacije, poznavanje jezika, profesionalno iskustvo, povezanost sa Njemačkom i godine“, navodi se neodređeno.

Istraživač tržišta rada Holger Bonin kritički gleda na ovo. „Mapa mogućnosti stvara nove prepreke“, rekao je za DW direktor istraživanja u Institutu za budućnost rada (IZA): „Prije nego što neko može da zaključi ugovor o radu, mora da pruži dokaze koje ne mora da pruža u drugim zemljama .” Njegov alternativni prijedlog: „Ljudi smiju da dođu, potraže posao i ako dobiju ugovor o radu, onda provjeravamo da li su uslovi pravi”.

Reklama za studente i pripravnike

Vlada bi željela da više ljudi iz inostranstva dolazi u Njemačku na studije ili obuku, a zatim da ostaju i rade kao kvalifikovani radnici. Studentima bi trebalo olakšati i mogućnost da rade uporedo sa studiranjem.

Učenici iz zemalja koje nisu članice EU sa dovoljnim znanjem njemačkog trebalo bi da budu u mogućnosti da obavljaju kratku praksu do šest nedelja, a da to ne mora da odobri Savezna agencija za zapošljavanje.

Pravila za zapadni Balkan

Regulativa za zapadni Balkan dozvoljava državljanima Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Republike Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije da rade u Njemačkoj ako imaju ponudu za posao od njemačkog poslodavca. Prije davanja odobrenja, postoji prioritetna provjera da bi se utvrdilo da li su na raspolaganju i radnici iz Njemačke ili EU.

Uredba je ograničena do kraja 2023. godine. Ubuduće bi trebalo da važi na neodređeno vrijeme.

Njemačka želi da ojača saradnju sa zapadnim Balkanom

Imigracija sa radnim iskustvom

Vlada planira da dozvoli imigraciju za različite profesije bez njemačkog priznavanja njihovih kvalifikacija. Preduslov bi bio najmanje dvije godine radnog iskustva i diploma koja je državno priznata u odgovarajućoj zemlji porijekla. Tada bi na poslodavcu bilo da provjeri znanje njemačkog jezika. Međutim, ovo se ne odnosi na regulisane profesije kao što su medicinski i njegovateljski sektor.

U trećem paketu migracija, zakon o državljanstvu treba da bude reformisan.

Državljanstvo

„Svako ko ovdje živi i radi stalno treba da bude u mogućnosti da glasa i bude biran, treba da bude dio naše zemlje, sa svim pravima i obavezama“, rekao je savezni kancelar Olaf Šolc na događaju pod nazivom „Njemačka. Useljenička zemlja. Dijalog za učešće i poštovanje”.

Ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer želi da skrati put do njemačkog državljanstva: naturalizacija bi trebalo da bude moguća poslije pet umjesto osam godina u Njemačkoj. „Svako ko je posebno dobro integrisan može da skrati ovaj period na tri godine – ljudi koji, na primjer, odlično govore njemački, postižu dobre rezultate u školi ili na poslu i rade volonterski. Postignuće treba da bude vrijedno truda.

Osim toga, ljude više ne treba prisiljavati da se odreknu svog starog državljanstva da bi postali Nijemci. Do sada je dvojno državljanstvo u Njemačkoj postojalo samo u izuzetnim slučajevima.

Lakše do njemačkog državljanstva?

Kritika opozicije, odobravanje privrednih stručnjaka

Kritike na račun reformskih planova stigle su iz opozicionih partija CDU i CSU, koje su, između ostalog, upozorile da će njemačko državljanstvo biti prodato „po povoljnoj cijeni”. Iznenađujuće su i kritike političara u FDP-u, koji je koalicionim sporazumom odobrio ove planove.

Šefica Savjetodavnog vijeća za procjenu ukupnog ekonomskog razvoja Njemačke mnogo pozitivnije vidi lakši put do njemačkog državljanstva. Monika Šnicer je u intervjuu za medijsku grupu Funke rekla: „S obzirom na demografske promjene i sve veći nedostatak kvalifikovanih radnika, ovo u svakom slučaju treba pozdraviti.”

Izvor: Deutsche Welle

 12,232 total views,  1 views today

O urednik

Također pogledajte

NAJNIŽA PLATA 2.700 EURA: Tesla u Njemačkoj dnevno zapošljava do 40 novih radnika, ovo je prilika koja se ne propušta. Na oglas se možete prijaviti Ovdje:

Tesla zapošljava sve više i više zaposlenika u svojoj fabrici u njemačkom gradu Grünheideu. Uprkos …

Leave a Reply

Your email address will not be published.